Hrvatski istraživač, putopisac i avanturista Davor Rostuhar, sa suprugom i dvoje male djece, od 2,5 i godinu i četiri mjeseca, boravio je nedavno na Prokletijama, gdje su za sedam dana prošli najvećim dijelom popularne planinarske staze Vrhovi Balkana (Peaks of the Balkans).
Vrhovi Balkana vode kroz tri zemlje – Crnu Goru, Albaniju i Kosovo, staza je dugačka 192 kilometra. Rostuhar je sa porodicom prošao oko 100 kilometara, uz oko 5.000 visinske, a prema njegovim zapisima na društvenoj mreži Facebook, posebno su oduševljeni dijelom koji prolazi kroz Crnu Goru.
Vrhovi Balkana nisu bili i plan porodice Rostuhar od početka – zapravo, planirali su da posjete Alpe, ali kako su zakasnili sa planiranjem, na kraju odlučili da avanturu potraže na Prokletijama.
Putovanje te četvoročlane porodice počelo je u Crnoj Gori, iz Vusanja, kod Gusinja.
“Uspjeli smo, otplaninarili smo u sedam dana, s bebičonjama na leđima 100 kilometara i 5.000 metara visinske, po Prokletijama, kroz tri zemlje: Crnu Goru, Albaniju i Kosovo”, napisao je na kraju te avanture.
Iz Crne Gore, iz Vusanja, ta porodica krenula je ka Albaniji, u Theth, kada su i prošli najviše za jedan dan – 21 kilometar, uz 1.030 visinske. U međuvremenu su obilazili albanski i kosovski dio staze, da bi se šestog dana vratili u Crnu Goru, preko Babinog polja do Bajrovića katuna, potom sjutradan do Gradine.
“Prvi dan kroz Ropojansku dolinu i preko prevoja u Albaniju bio je prekrasan, i možda najpustiji, planine su prva dva, tri dana bile možda najdramatičnije, ali iako sam se jako veselio Thethu i Valboni, taj dio me dosta razočarao, jer je zapravo najrazvijeniji, ima daleko najviše turista i najmanje čobana”.
Nije oduševljen ni time da oko Thetha i kroz Valbonu ruta dijelom ide asfaltom.
“Kao i četvrti dan i prvih pet kilometara prema Ceremu, što mi nimalo nije fora. I četvrti dan je bilo malo bezveznjikavo, jer je u Ceremu bio najbezvezniji smještaj. Ali nakon toga je sve postalo vrhunski. Ušli smo u više djelove planina i kretali se između 1.600 i 2.300 metara visine, gdje je zimzelena šuma naprosto spektakularna, puna malina i borovnica, a put je često više-manje slijedio izohipsu, što je totalni seks”.
Ovu porodicu radovalo je kad su ponovo ušli u Crnu Goru i kad su ponovo bili na dijelu rute gdje su katuni i kuda nema turista:
“Napokon smo doživjeli i ono srdačno gostoprimstvo i mogli porazgovarati s ljudima na naškom, saznati malo kako žive i šta se događa u Prokletijama… Čak bih rekao da mi je najbolje bilo u crnogorskom dijelu, pa u kosovskom (makar samo jednu noć tamo), pa tek onda u albanskom. Očekivao sam da će biti obrnuto, ali to je moj problem. No, zato su i super putovanja, da razbijaš predrasude”.
Davor je u danima dok su boravili na Prokletijama posebno uživao u posjetama katunima:
“Tu se može doživjeti živa planinska kultura koja je u našim brdima izumrla… U Prokletijama je taj način života itekako živ. I to, nasuprot mojim očekivanjima, čak više na crnogorskoj strani, nego na albanskoj, barem u ovom djelu kojim smo mi prošli”, piše on i dodaje da su u katunima sreli, ne samo starije, već i mlade ljude.
“Ne romantizujem takav život, niti sam jedan od onih koji sanjaju da odu čuvati ovce na Velebitu. Nema tu romantike, surov je to život. Ali baš mi je super što mu još možemo posvjedočiti. Ako već ne kod nas, onda barem u susjedstvu”.
Tokom jednog od sedam dana koliko su proveli na ruti, sreli su i Australijanca Deklana, koji je, piše Davor, rutu Vrhovi Balkana prošao trčeći:
“Frajer je u 17 sati pretrčao 130 kilometara i nedostajalo mu je još 40 do cilja”.
Davor u opisima navodi da je dužina staze Vrhovi Balkana 170 kilometara. Na zvaničnoj veb stranici, međutim, stoji da je ruta dugačka 192.
Stazu Vrhovi Balkana prije više od deceniju osmislile su nacionalne i lokalne turističke organizacije i planinarski klubovi iz Crne Gore, Albanije i Kosova, u saradnji sa Njemačkom razvojnom azencijom (GIZ).
Kako je ranije rekao jedan od vodiča, Enes Drešković iz Plava, staza vodi nekadašnjim karavanskim putevima, kojima se u prošlosti išlo za Peć, “za žito, brašno, paprike i nafaku za svoje porodice”.
Osim Dreškovića, vodiči na stazi kroz Crnu Goru su i Ahmet Reković, takođe iz Plava, Dino Mulamekić iz Gusinja i Semir Kardović iz Rožaja.
Iz Uprave policije nedavno su saopštili da je za rutu Vrhovi Balkana, kroz Crnu Goru, u prvoj polovini godine, izdato ukupno 1.674 dozvole i odobrenja za kretanje.
