Na teritoriji Bosne i Hercegovine postoji tridesetak ferata, a većina njih mapirana je i informacije o njima objavljene su na platformi viaferrata.ba. Platforma je dostupna od 2023. godine, a jedan od njenih autora, Igor Milošev, za portal Maja.team kaže da je u međuvremenu doprinijela i većoj posjećenosti ferata.
U planu je, kako je rekao, i kreiranje takve veb lokacije za Crnu Goru sajt već postoji (www.viaferrata.me), ali je u izgradnji i trenutno, kaže Milošev, ne pruža infomacije o feratama, jer su tek u procesu prikupljanja informacija.
Igor Milošev autor je više ferata, jedan je od autora “Priručnika za izradu via ferrata”, koji je u BiH, uz podršku USAID, objavljen 2023. godine.
Iste godine, postavljena je i veb platforma Viaferrata.ba. Na njoj su objavljeni podaci o 23 ferate na teritoriji BiH:
“U toku projekta obišli smo sve ferate na teritoriji BiH, koje su do tog momenta izgrađene i otvorene, te smo tom prilikom popisali sve detalje, i pozitivne i negativne, jer je ideja bila da lokalnoj zajednici, vodičima i opštinama skrenemo pažnju da se na njihovoj teritoriji nalazi planinarski sadržaj/objekat koji je kvalitetno urađen i posjećen, te, naravno ako je to slučaj, da postoje i negativni primjeri izgradnje gdje se izvođači radova nisu pridržavali potrebnih standarda i kvalitetnih materijala i gdje je recimo zub vremena uradio svoje te je potrebno uraditi ozbiljno servisiranje ferate”, pojašnjava Igor Milošev.
Viaferrata.ba prvi je takav vebsajtu u regionu. Uz svaku feratu, stoje tehničke informacije, tačna lokacija, objašnjenje za parkiranje, fotografije, video materijal uspona.
To, kaže Milošev, uveliko pomaže boljoj organizaciji, podiže sigurnost i korisnicima daje konkretne informacije o lokalnoj zajednici.
U toku izrade, podršku projektu pružili su lokalni planinarski klubovi, pojedinci, vodiči, jer taj internet sajt, kaže sagovornik portala Maja.team, pomaže i njima da veći broj zainteresovanih stranih planinara dobije adekvatne informacije o ferati u njihovom kraju.
Zahvaljujući stranici, obični korisnici, posebno strani gosti, dodaje on, mogu se upoznati sa svim tehničkim i pristupno-povratnim informacijama koje se tiču ferate.
“Konkretno, koliko je ferata teška, koliko je duga i koja je visinska razlika, naše pretpostavljeno vrijeme prolaska feratom, te ono što je mnogo važno, pristupne i odstupne staze”, kaže Milošev.
Uz tekstualni, postoji i prikaz ferata kroz fotografije i video, kako bi se korisnici i vizuelno upoznali sa tim šta ih čeka u toj aktivnosti i lakše shvatili da li je to za njih ili ne.
Korist za vodiče, za one koji nude smještaj, doprinosi zaštiti prirode
U vezi sa tim kakav je doprinos platforme, Milošev kaže da svim informacijama koje sadrži “podiže sigurnost i daje jasne detalje korisnicima”.
“I na taj način podiže nivo turizma u lokalnoj zajednici, pruža vodičima mogućnost da zarade, planinskim i gradskim smještajnim kapacitetima da budu popunjeniji u toku sezone i podiže svijest o zaštićenim planinskim područjima, te generalno o zaštiti prirode uopšte”.
Kao jedan od najboljih primjera kako je platforma doprinijela većoj posjećenosti, on navodi da su mnogi samostalni strani turisti koji su informacije našli na internetu, isplanirali svoj put i uspon.
“I ugodno se proveli u našem kraju, a njih smo imali priliku da srećemo na planinama i lično pričamo o tome, te nam je to posebno drago”.
Sokolov put omiljena
U vrijeme prezentovanja platforme, 2023, u BiH je bilo 23, dok je danas blizu tridesetak ferata.
Jedna od najpopularnijih je, kaže Milošev, Sokolov put na Romaniji.
“Početnicima bih takođe preporučio i nekoliko ferata u samom okruženju grada Mostara. Klima u Mostaru je blaga i teoretski je moguće posjetiti ferate u toku svih godišnjih doba. Najljepši periodi su proljeće i jesen dok za ostale planinske ferate preporučujemo isključivo ljetni period”.
Ferate da se ponude svima na korišćenje
Najavljuje sličnu platformu i za Crnu Goru:
“U planu nam je izrada slične platforme za ferate koje se nalaze na teritoriji Crne Gore, sajt postoji, www.viaferrata.me ali je u izgradnji i trenutno ne pruža infomacije o feratama jer smo tek u procesu prikupljanja informacija”, kazao je Milošev.
Dodaje i da će tokom rada na toj platformi svakako sarađivati sa svim planinarskim organizacijama i državnim institucijama, lokalnim zajednicama.
“I nudimo im naše skromno iskustvo u ovim projektima. Nadamo se da će ovakvi i slični projekti zaživjeti na teritoriji Crne Gore, ali na ispravan način, tako da ferate ne budu objekti zatvorenog tipa, nego da se ponude svima na korišćenje”, kaže on i dodaje da je suština tog vida planinskog turizma “da zarada i korist budu indirektni”:
“Da se ne naplaćuje direktno korišćenje ferate, nego sve druge usluge kao što su: vodiči, oprema, obuke, prevoz, ulaz u nacionalne parkove ili zaštićena područja, smještaj, hrana… Korisnicima koji imaju iskustva i potrebnu opremu dopustiti nesmetan, besplatan prolaz feratom, jer su i oni jedan vid dobrog glasa i reklame koji će kasnije dovesti one manje iskusne da se oprobaju u ovoj aktivnosti zajedno sa vodičima”, kaže Milošev i dodaje da se jedino tako pomaže lokalnoj zajednici i podiže kvalitet usluge.
Na pitanje o potenciju za ferate u Crnoj Gori, on kaže da je to sjever:
“Što zbog svog geografskog položaja, što zbog klime koja je u ljetnim mjesecima pogodnija za ovakav vid aktivnosti. Naravno, ne treba isključiti ni primorje, sjeverne strane planina u toku ljetnih mjeseci nude hlad i uživanje van plaže, a veliki broj turista je tu i primjetimo da sve više njih traži aktivni odmor, tako da ovaj vid turizma sigurno ima budućnost”.
U Crnoj Gori zasad i nema mnogo ferata. Milošev preporučuje feratu na teritoriji opštine Kolašin, Lipovo, na izvoru rijeke Bistrice.
“Nudi dva kraka, jedan lakši za početnike i drugi teži, pristup i povratak su laki, te feratu u Kotoru, koja se nalazi u blizini starog grada i takođe spada u lakše ferate”.
Laka ferata, prema iskustvu autorke, je i ferata Piva, koja se nalazi u kanjonu rieke Pive i istoimenom Parku prirode.
