Fizička aktivnost jedan je od ključnih elemenata zdravih stilova života i temelj očuvanja tjelesnog i mentalnog zdravlja, poručii su iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) povodom Svjetskog dana fizičke aktivnosti koji se obilježava 6. aprila, uz slogan „Pokreni se! Za kondiciju, za zdravlje“.
„Ovogodišnja tema ukazuje na to da svaki pokret doprinosi vitalnosti, boljem zdravlju i kvalitetnijem životu. Svaki pokret je važan, bilo da je to šetnja, vožnja bicikla, rekreativni sport ili vježbanje kod kuće“, navode u saopštenju.
Iz IJZ navode da svjetska statistika pokazuje da fizička neaktivnost raste u svim starosnim kategorijama.
„Jedna od tri odrasle osobe (31%), odnosno 1,8 milijardi ljudi, nije dovoljno fizički aktivna, dok čak 81% adolescenata uzrasta od 11 do 17 godina ne ispunjava preporuke o minimalnom nivou aktivnosti. Žene su manje aktivne od muškaraca, a nakon 60. godine neaktivnost se povećava podjednako kod oba pola“, navode u saopštenju.
Nedovoljna fizička aktivnost, kako dodaju, povećava rizik od prijevremenog umiranja za 20 do 30 odsto u odnosu na aktivne osobe.
„Sedentarni način života, uz sve veću upotrebu motorizovanog prevoza i ekrana, postaje dominantan, što dodatno ugrožava zdravlje pojedinaca, porodica i društva u cjelini. Preporučuje se da fizička aktivnost bude usklađena sa zdravstvenim stanjem pojedinca kako bi bila sigurna i dala najbolje rezultate, posebno u starijoj životnoj dobi“, kazali su iz IJZ.
Za djecu i adolescente preporučuje se najmanje 60 minuta umjerene aerobne aktivnosti svaki dan.
Za odrasle 150 do 300 minuta umjerene aktivnosti nedjeljno ili 30 do 60 minuta dnevno tokom pet dana (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, ples, plivanje, sport). Za osobe u kondiciji, doadju iz IJZ, preporučuje se 75 do 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta nedjeljno.
Za starije osobe, kako su kazali iz IJZ, preporučuje se između 150 i 300 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično.
„U slučajevima kada zdravstveno stanje ne dozvoljava preporučeni nivo aktivnosti, poželjno je odabrati vježbe niskog do umjerenog intenziteta, jer čak i 60 minuta sedmično može imati značajne koristi za zdravlje“, dodaju.
Redovna fizička aktivnost, kako su kazali, usko je povezana sa zdravim životnim navikama, pa se preporučuje raznovrsna ishrana bogata voćem, povrćem, orašastim plodovima i mliječnim proizvodima, dovoljan unos vode, kao i izbjegavanje i prestanak upotrebe duvanskih proizvoda i alkohola.
„Benefiti fizičke aktivnosti ogledaju se u postizanju optimalne tjelesne težine, jačanju imuniteta, smanjenju simptoma depresije i anksioznosti, kao i poboljšanju razmišljanja, učenja i donošenja odluka. Osim toga, unapređuje se kardiorespiratorna forma, snaga mišića i kostiju, te razvija koordinacija pokreta. S druge strane, redovno kretanje smanjuje rizik od hroničnih nezaraznih bolesti poput gojaznosti, šećerne bolesti, kardiovaskularnih i malignih oboljenja“, navode iz IJZ uz poziv svim građanima i građankama da svakodnevno izdvoje najmanje 30 minuta za umjerenu fizičku aktivnost, bilo da je to šetnja, lagano trčanje, sport, aktivna rekreacija ili vožnja bicikla.
Kao jednu od preporučenih i popularnih fizičkih aktivnosti u urbanim sredinama, iz Institua navode vožnju bicikla.
„Dokazano je da biciklizam ima značajne koristi za unapređenje zdravlja i kvaliteta života pojedinca, a indirektno doprinosi smanjenju zagađenja vazduha i nivoa buke u okruženju. Osim što jača kondiciju i srce, biciklizam podstiče održivi način života i stvara zdravije i prijatnije zajednice“, stoji u saopštenju.
Za ljubitelje aktivnosti na otvorenom van urbane zone, portal Maja.team preporučuje planinarenje.
Planinarenje je primarno aerobna aktivnosti, koja kombinuje fizičku aktivnost i uživanje u prirodi.
