Beograd će 25. i 26. aprila biti domaćin trećeg Belgrade Hiking Festa, prvog outdoor festivala na Balkanu. Zvanična agenda još nije objavljena, ali organizatori najavljuju uža stručna predavanja za profesionalce, interaktivne sadržaje za širu publiku, najmlađi će moći da iskuse neke od aktivnosti na otvorenom, a u najavi su i radionice različitih outdoor vještina.
U razgovoru za Maja.team, iz organizacije Festivala ocjenjuju da je outdoor zajednica u regionu u stalnom rastu, da se razvija u dobrom pravcu, ali poručuju i da je važno postaviti dobre temelje, u cilju daljeg napretka i formalizacije.
Zajednica raste, rastu i potrebe
Beo Hiking Fest organizovan je prvi put 2024. godine. Prema riječima Stefana Smiljkovića, jednog od organizatora i menadžera marketinga Beo Hiking Festa, nakon pandemije koronavirusa, desio se brzi rast outdoor scene u Srbiji, pojavili novi organizatori tura, distributeri i proizvođači opreme i vidio je da postoji potreba da postoji mjesto koje će okupljati cijelu outdoor zajednicu.
“Kao i svaka industrija, bilo da je riječ o automobilskoj, modnoj ili bilo kojoj drugoj, i ova oblast ima potrebu za svojim centralnim mjestom susreta. Otuda je proistekla ideja da se povežemo, da zajedno provodimo vrijeme, razmjenjujemo iskustva i usmjerimo pažnju na ključne probleme sa kojima se suočavamo”, kazao je on.
Tokom prethodne dvije godine, dodaje, cilj je bio da Beo Hiking Fest ne bude “klasičan sajam, već festival”:
“Da izbjegnemo format trade show-a i fokusiramo se na širok spektar sadržaja koji predstavljaju outdoor kao cjelinu. To podrazumijeva proizvođače i distributere opreme, organizatore tura, vodiče, spasilačke službe i mnoge druge aktere. Jedan od važnih ciljeva bio je i da posjetioci steknu praktične vještine neophodne za bezbjedan boravak u prirodi, kao što su čvorologija, alpinizam, prva pomoć, orijentacija, topografija, poznavanje opreme i terena”.
Sadržaj za profesionalce i za najmlađe
Agenda još nije i zvanično objavljena, ali Smiljković, kad je u pitanju prostor sa štandovima, kaže da je ove godine poseban akcenat stavljen na sadržaj iz ugla posjetilaca:
“Da svaka štandska pozicija ima neku vrstu aktivacije i da prostor ne bude statičan”.
Sastavni dio događaja čine i predavanja, a ove godine, kako je rekao, u odnosu na prethodne dvije, odlučili su se za užu stručnu tematiku, pa će ona, prije svega, biti namijenjena profesionalcima iz outdoor sektora.
“Istovremeno, sadržaje za širu publiku, uključujući djecu, usmjerili smo ka interaktivnim aktivacijama. Tako smo ove godine razvili veće tematske zone: prostore za djecu gdje mogu da iskuse outdoor aktivnosti, sadržaje za provjeru fizičke spremnosti, programe za podizanje ekološke svijesti, kao i radionice za učenje različitih outdoor vještina”, kaže Smiljković.
Prema jednoj od najava na Instagramu, na Beo Hiking Festu posjetioci će u zoni prve pomoći moći da čuju praktične savjete u slučaju da se na terenu dogodi krvarenje, prelom, opekotine, uganuće… Kako navode, spacioci i vodiči pomoći će posjetiocima da slože komplet prve pomoći, u skladu sa prirodom aktivnosti.
Najmlađe, kako je najavljeno, čeka osam stanica, osam pečata i skriveno blago, do kojeg se stiže uz savladane izazove…
Posjetioci će na Festivalu moći da isprobaju penjanje i spuštanje na vještačkoj stijeni, nauče pravilno korišćenje tehničke opreme i, uz nadzor instruktora, savladaju osnove izrade sidrišta…
Iako su tek dvije godine za njima, uvjeren je da su prethodna dva izdanja Beo Hiking Festa već napravila razliku, kad je u pitanju outdoor scena:
“Jasno je da je ovakav događaj bio prijeko potreban i da postoji prostor za još sličnih inicijativa. Oni omogućavaju da se zajednica okupi oko važnih tema i da ih zajedno rješava”, kaže Smiljković.
Izazovi outdoor scene
Smiljković je i sam, kako kaže, “zavisnik od outdoor adrenalina”, planinar je, trejl trkač… Prema njegovim riječima, planinarska scena u Srbiji u snažnom je porastu, ali – kvalitet tog rasta ne prati uvijek i kvantitet.
“Primjećujemo značajan porast broja organizatora tura i pojedinaca koji se bave vodičkom djelatnošću, ali često bez adekvatnih znanja i vještina potrebnih za taj posao. Zbog toga smatramo da je jedan od ključnih izazova unaprjeđenje edukacije vodiča i uspostavljanje jasnih standarda, posebno kada je riječ o radu u inostranstvu”, poručuje.
Kako je kazao, interesovanje za planinarenje u Srbiji je veliko i konstantno raste:
“Dok smo prije nekoliko godina imali oko deset hiljada aktivnih planinara, danas se ta brojka približava trideset hiljada”.
U porastu je, kaže, i outdoor zajednica u regionu:
“Outdoor zajednica je u stalnom rastu i postepeno prelazi iz amaterskog i rekreativnog modela ka profesionalizaciji. Smatram da se razvija u dobrom pravcu, ali je neophodno postaviti jasne i zdrave temelje kako bi se dodatno unaprijedila i formalizovala”, kazao je on i dodao da bi se time “otvorio prostor za razvoj stabilne profesionalne niše.
“Kako u poslovnom smislu, tako i u domenu rekreativnih aktivnosti. Rekreativno ne znači neprofesionalno, naprotiv, standardi treba da postoje u svim segmentima”.
Razvoj takmičarskih disciplina
Kao i u Crnoj Gori, i u Srbiji se, aktivnosti koje se odnose na planinarenje, odvijaju u skladu sa zakonom o sportu, a statutima planinarskih saveza dalje su opisane i sportske discipline: orijentacija, planinsko (trail) trčanje i maratoni, sportsko penjanje, turno skijanje…
Sportsko penjanje i turno skijanje su, od 2020, odnosno 2026, i na programima Olimpijskih igara.
“Sa razvojem netakmičarskih oblika planinarenja paralelno napreduju i takmičarske discipline. Primjećujemo veliki broj mladih koji se uključuju u ove aktivnosti”, kaže Smiljković.
U Srbiji je penjanje organizovano kroz Sportsko-penjački savez već nekoliko godina, organizator su državnog prvenstva u sportskom penjanju na vještačkim stijenama, ali i međunarodnih takmičenja…
Uz penjačku scenu, Smiljković ističe formiranje reprezentacije visokogorstva u okviru Planinarskog saveza Srbije, koja je, kako je kazao, već ostvarila prve rezultate i ima ambiciju za značajne uspone u budućnosti.
“Trail i skyrunning scena je takođe razvijena, ali postoji prostor za dalji napredak. Posebno je važno ulaganje u mlade kroz projekte, stipendije i sistemsku podršku kako bi se lakše posvetili ovom području”, kaže Smiljković i dodaje da je u razvoju i dry tooling scena (penjanje na suvoj stijeni, uz korišćenje ledne opreme), orijentiringa…
Ipak, kaže, najmasovniji u planinarenju su i dalje netakmičarski oblici.
Vodiči sa znanjem, što više ljudi u prirodi…
U fukusu Beo Hiking Festa su planinarenje, edukacija i razvoj snažne outdoor scene.
Smiljković kaže da je razlog tome jer snažna outdoor zajednica može da postavi temelje za buduće generacije.
Ukazuje na značaj kvalitetne i regulisane vodičke djelatnosti:
“Trenutno je vodička profesija u Srbiji nedovoljno regulisana, što dodatno naglašava potrebu za standardizacijom, edukacijom i licenciranjem. Time bi budući vodiči mogli sa ponosom da se bave ovim poslom i da od njega ostvaruju stabilan prihod”, kaže on.
Razvoj planinarstva, dodaje, direktno doprinosi i razvoju ekološke svijesti – veći broj ljudi koji se bave aktivnostima na otvorenom, znači i veći broj onih koji su svjesni značaja prirode i održivog razvoja.
“Važno je da se te vrijednosti ne svedu na marketing, već na konkretno djelovanje. Cilj je da planinarenje postane stil života, a ne samo hobi… Istovremeno, važno je izbjeći elitizaciju kroz nametanje skupe opreme kao uslova. Suština planinarenja treba da ostane jednostavna: bezbjedno i prirodno kretanje kroz prirodu”, poručuje.
Beograd Hiking Fest održava se 25. i 26. aprila, u Luci Beograd. Više informacija dostupno je na Instagram profilu.
FOTO: beohikingfest.com
